Dan močvarnih staništa

12607221_1157727134244991_1613553059_nPlanetarno gledano ribolov, uzgoj riže, turizam i materijalne dobiti od ovih grana proizvodnje, sve ovisi od močvarnih staništa. Močvare su doista od vitalnog značaja za ljude i na mnoge druge načine. Veliki su izvor biološke raznolikosti, upijaju poplavne vode poput spužvi, spremišta su ugljičnog dioksida i reguliraju klimu i mnogo toga drugog. Nažalost, na močvare se gleda kao na smetljišta i pustoš, a više od 64% močvara je nestalo od 1900. g. na ovamo. Pomozite nam širiti svijest o važnosti močvarnih staništa i obilježite 2. februar, Dan močvarnih staništa.

Najznačajnija močvarna područja u Bosni i Hercegovini su: Hutovo blato u području delte Neretve nedaleko od Čapljine; Ždralovac (sjeverozapadni dio Livanjskog polja prema Bosanskom Grahovu); Plivska jezera kod Jajca; Bardača kod Srpca na ušću rijeke Vrbas u Savu; Velika i Mala Tišina kod Bosanskog Šamca na ušću rijeke Bosne u Savu; Han Kram kod Han Pijeska; Pojedini dijelovi jezera Modrac kod Tuzle; Planinska jezera na bosansko-hercegovačkim Dinaridima (Šatorsko, Kukavičko, Rastićevsko i Turjača na Kupreškom polju, Prokoško jezero na Vranici, Blatačko jezero na Bjelašnici, Idovačko jezero na Raduši, Blidinje jezero u Dugom Polju između Čvrsnice i Vran planine, Uloško jezero na Crvnju, Boračko jezero ispod Prenja, Veliko, Blatno, Crno i Bijelo jezero na Treskavici, Kotlaničko, Orlovačko, Crno, Bijelo, Štirinsko, Kladopoljsko, Donje Bare i Gornje Bare na Zelengori.

Više činjenica možete pronaći na http://www.worldwetlandsday.org/.

Elvedin Šabanović, prof.