Međunarodni dan voda – 22.3.2016.

12489390_1147058338645204_6330068841097565322_o22. marta svake godine obilježava se Međunarodni dan voda kao sredstvo kojim se fokusiramo na važnost posebno slatkovodnih sistema i njihovo održivo upravljanje. Ovogodišnji moto svjetskog dana voda realizira se uz slogan “Voda i radna mjesta“. U nastavku teksta pročitajte o slatkovodnim resursima općine Visoko.

Upoznajmo rijeke u Visokom

Granice prostora općine Visoko su uglavnom prirodnogeografske i predstavljene su obroncima okolnih brda i one odvajaju područje ove općine od sedam bosanskohercegovačkih općina. Općina Visoko na sjeveru graniči sa područjem općine Kakanj, na sjeverozapadu sa Busovačom, na zapadu sa Kiseljakom, na jugu sa Ilidžom, na jugoistoku sa Ilijašom, na istoku sa Brezom i na sjeveroistoku sa Varešom. Područje općine Visoko nalazi se u centralnom dijelu planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine, u središnjem dijelu sarajevsko-zeničke kotline koja je centralno položena u bosanskohercegovačkim Dinaridima. U hidrografskom smislu područje općine Visoko  pripada slivu rijeke Bosne, a koja pripada slivu rijeke Save, odnosno Crnomorskom riječnom slivu Bosne i Hercegovine. U pedogeografskom i biogeografskom pogledu Visoko pripada Dinarskoj regiji Eurosibirske oblasti, te se nalazi u prostoru degradiranih smeđih tala sarajevsko-zeničke kotline (luvisol) i krečnjačkih planinskih tala planinskog područja (kalkokambisol), te u pojasu hrastovo-grabovih, bukovih i mješovitih bukovo-jelovih šuma. Visoko se nalazi između 43º 50′ i 44º 10′ sjeverne geografske širine i 17º 58′ i 18º 15′ istočne geografske dužine. Najsjevernija tačka na području općine je  naselje Dolovi koje se nalazi na graničnom području općine Visoko sa općinama Kakanj i Vareš, a najjužnija tačka općine je naselje Goduša koja se nalazi na graničnom području između općina Ilidža i Kiseljak (Prostorni plan Općine Visoko, 2002). Najistočnija tačka je naselje Šošnje na graničnom području općine Visoko sa općinom Vareš, a najzapadnija tačka je naselje Mladoš koje se nalazi na graničnom području općine Visoko sa općinama Kakanj i Busovača.

Hidrografsku okosnicu područja općine Visoko čini rijeka Bosna. Njena dolina predstavlja demografsku i poljoprivrednu osnovu kao i saobraćajni pravac ovog kraja. Rijeka Bosna izvire u podnožju planine Igman na nadmorskoj visini od 560 m a ulijeva se u Savu kod Bosanskog Šamca na nadmorskoj visini od 89 m. Dužina toka ove rijeke iznosi 271 km a ukupna površina sliva rijeke Bosne iznosi 10 460 km². Prosječan proticaj rijeke Bosne iznosi 4,9 m³/s, dok minimalni iznosi 1,3 m³/s a maksimalni proticaj je 25 m³/s. Najveći vodostaj rijeke Bosne je u periodu od marta do maja i u novembru a najniži u avgustu i septembru. Režim rijeke je mješovit sa dominantnošću pluvijalnog karaktera. Prosječna dubina rijeke iznosi od 1 m do 3 m, (u virovima dostiže dubinu i do 10m), a široka je od 35 m do 170 m. Na više njesta pravi slapove i brzake. Obale su joj visoke od 1,5 m do 6 m a prosječan pad rijeke Bosne iznosi 1,48 m/km. Rijeka Bosna na područje općine Visoko ulazi kod naselja Čekrekčije i širokom dolinom protiče kroz jugoistočni dio Visočkog polja. Na području općine Visoko širina rijeke Bosne iznosi prosječno 66 m.U samom gradu prima svoju lijevu pritoku Fojnicu gdje je dolina nešto sužena i protiče kroz Sutjesku u Arnautovićima. Zatim nastaje proširenje nizvodno od grada gdje se s obje strane rijeke Bosne pružaju prostrane riječne terase. Kod naselja Uvorići prima svoju desnu pritoku Gorušu i u tom prostoru krivuda čineći česte i velike meandre. Dalje protiče širokom dolinom kroz Dobrinjsko polje gdje prima svoju drugu lijevu pritoku Kondžilo. Nizvodno od naselja Dobrinje i Buzići rijeka Bosna ulazi ponovo u Sutjesku između Gore i Seoče kroz koju teče u brzacima i tu napušta područje općine Visoko. Dužina toka rijeke Bosne kroz područje općine Visoko iznosi 22 km. Rijeka Bosna je u predratnom periodu na ovom području bilježila visok stepen zagađenosti. Tu zagađenost uvjetovala je blizina industrijskih regiona Ilijaš, Breza i Vareš koji su u ovu rijeku ispuštali razni industrijski otpad. U postratnom periodu stanje zagađenosti je nešto manje koje je uzrokovano otpadnim vodama iz industrije koja bilježi niži nivo razvijenosti i danas je u blagom napretku. Međutim, nivo zagađenosti rijeke danas je veliki problem, a najvećim dijelom je posljedica divljih deponija smeća koje se nalaze u neposrednoj blizini rijeke ili u samom koritu rijeke Bosne i njenih pritoka.

Priredio: mr.sc. Elvedin Šabanović